Poznate su brojne prednosti dojenja kod beba, među njima što poboljšava kognitivni razvoj, koji uključuje procese poput pamćenja, pažnje, jezika, percepcije, rješavanja problema i planiranja.
Znanstvenici Centra za istraživanje ekološke epidemiologije (CREAL) proveli su studiju na tu temu s djecom do četiri godine starosti i osigurali da Kompletno dojenje između 6 i 12 mjeseci pogoduje dugoročnom kognitivnom razvoju.
Analizirali su 657 slučajeva djece rođene u Sabadellu (Barcelona) između srpnja 2004. i srpnja 2006. i pratili od prvog ultrazvuka sve dok djeca nisu napunila 4 godine.
Dugotrajno dojenje, posebno cjelovito dojenje, koje je određeno do šest mjeseci kako preporučuje UN, a zatim dopunjeno čvrstom prehranom, jedan je od najgledanijih čimbenika neurorazvoja posljednjih godina.
Među rezultatima studije, istraživači su otkrili da je 23% majki imalo srednjoškolsko obrazovanje te da su srednje i srednje klase, prosječna dob majki bila je 32 godine, a 13% majki pušilo je tijekom trudnoće. 15% svih majki koje su dojile svoje bebe to nisu učinile u potpunosti, a prosječno trajanje bilo je 17 tjedana, što nije dovoljno "da bi bilo korisno za bebin neurološki razvoj".
Autori studije priznaju da postoji nekoliko poteškoća u razumijevanju čimbenika koji sudjeluju u korist dojenja, ali isključili su da su pokazatelji inteligencije majki, psihopatološki simptomi, socijalna klasa i masne kiseline Kolostrum (mlijeko prvih dana nakon rođenja) stoji iza takve povezanosti.
Ali ono što je sigurno je da je to razdoblje kritičnog razvoja u kojem majčino mlijeko donosi velike koristi. Znanstvenici objašnjavaju:
Ljudski je mozak vrlo osjetljiv na izloženost ekološkim rizicima koji nastaju u razdobljima posebne ranjivosti. U prvim godinama života biološka aktivnost razvoja mozga toliko je česta da bi svaki čimbenik koji taj proces povećava ili prekida mogao rezultirati trajnim učincima na moždanu funkciju. Širok raspon determinanti u okolišu, uključujući fizičke, biološke, psihološke i socijalne čimbenike, modulira strukturu i funkciju mozga u kojem sudjeluju geni i mehanizmi ekspresije gena (tj. Epigenetski faktori).
