O dojenju se zna mnogo stvari i zna se znati još mnogo toga. Slično tome, mnoge su stvari poznate kod mliječnih formula za novorođenčad, poznatije kao "umjetno mlijeko", a znamo da treba znati još mnogo toga, pogotovo jer je većina studija vezanih uz ove pripravke ona koja provode iste tvrtke koje ih proizvode.
Nedavno istraživanje koje su proveli Sveučilište u Baskiji i Karolinski institut iz Stockholma (Švedska) odlučili su usporediti dojene bebe s bebama koje piju mlijeko iz mlijeka kako bi vidjeli kako vrsta hranjenja beba utječe na kardiovaskularni rizik kad odrastu.
Rezultati su ono što smo komentirali u naslovu: Bebe koje piju umjetno mlijeko imaju 6% veći rizik za kardiovaskularni sustav a pokazuju lošije vrijednosti u aerobnom kapacitetu, lošije razine kolesterola, upale i sistoličkog tlaka (što znamo kao "visoka brojka" kada gledamo napetost) od beba koje piju majčino mlijeko.
Više informacija o studiji
Studija je objavljena u časopisima Američki časopis za kliničku prehranu i u Arhiv dječje i adolescentne medicine, Da bi se to postiglo, provedena su ispitivanja i ispitivanja na 1.025 djece u dobi od 9 i 10 i 971 adolescenata u dobi od 15 i 16 godina.
Da preciziramo još malo, testirali su ih na krv, majku su pitali o razdoblju dojenja, djeci su izmjereni i vagani, izmjeren je i njihov aerobni kapacitet, koji je Opisan je kao jedan od najpouzdanijih pokazatelja pri predviđanju smrtnostii pubertetski status djeteta, BMI, tjelesna aktivnost, razina majčinog obrazovanja i težina djece prilikom rođenja uzeti su u obzir kako bi se pokušalo uzeti u obzir sve varijable koje bi mogle uzrokovati krivotvorenje rezultata ,
Najbolji rezultati postižu se dojenjem do tri mjeseca
Prema istraživačima, najbolji rezultati, ili bolje rečeno, maksimalne prednosti majčinog mlijeka postižu se isključivim dojenjem tijekom tri mjeseca, nema velike razlike između djece koja su dojena tri mjeseca i one koja je dojena šest mjeseci.
Kao zanimljivost, studija je provedena sa švedskom djecom jer je u Španjolskoj (kažu istraživači) malo majki dojilo svoje bebe tijekom prva tri mjeseca, dok su u nordijskim zemljama žrtve majki mnogo duže i postoji mogućnost da Medicinske sestre dolaze kući kako bi pomogle majkama dojiti.
Sadašnja stvarnost nije baš takva, jer zasigurno postoje mnoge majke koje doje tri i više mjeseci, ali naravno, istraživanje se radi s djecom do 15 i 16 godina, a prije 15 ili 16 godina, sigurno bi trebale vrlo je malo majki koje su dojile do tri ili šest mjeseci.
Zaključno u studiji
Istraživači zaključuju svoju studiju komentirajući to Dojenje blagotvorno utječe na dječje kardiorespiratorno zdravlje (i posljedično, umjetno mlijeko ima manji učinak) i na razini javnog zdravlja važno je pomoći majkama koje žele dojiti kako bi to mogle činiti.
Sa svoje strane, oni se obvezuju da će nastaviti proučavati švedsku (i estonsku) djecu koja su studirala kako bi nastavili mjeriti kardiovaskularni rizik kako rastu.
Moramo znati (u sažetku studije nisam je vidio) jesu li uzeli u obzir trenutnu prehranu svakog djeteta u trenutku kada su se vidjeli rezultati. Valjda jest, možda to ne definiraju kao očito, jer ako ga nisu uzeli u obzir, pouzdanost studije bit će nula.
