Djeca s lošim prehrambenim navikama češće pate od poremećaja prehrane u adolescenciji

Znanstvenici s Instituta za dječje zdravlje u bolnici Great Ormond Street (Velika Britanija) utvrdili su vezu između prehrambenih navika tijekom ranog djetinjstva i mogućih poremećaja prehrane u adolescenciji.

Istraživanje objavljeno u britanskom časopisu za psihijatriju Kraljevskog koledža psihijatara zaključilo je da Djeca koja 'jedu malo' tijekom svojih prvih godina života manje su oboljela od nervoze anoreksije.

Naprotiv, Djeca koja jedu više kalorija imaju veću vjerojatnost da će u adolescenciji i dalje jesti kompulzivno.

Povezanost prehrambenih navika u djetinjstvu i adolescenciji

Ova je engleska studija najdubljija analiza provedena o poremećajima prehrane kod adolescenata i njihovoj povezanosti s prehrambenim navikama u djetinjstvu.

Istraživači su analizirali podatke 4.760 sudionika Avonove longitudinalne studije roditelja i djece, koju je provelo Sveučilište u Bristolu, a koja uključuje djecu rođenu na jugozapadu Engleske između 1991. i 1992. godine.

Podaci koje su roditelji pružili o prehrambenim navikama njihove djece prikupljani su u dobi od devet godina, a potom su se odnosili na poremećaje prehrane koji su se pojavili u 16. godini.

Jedan od glavnih autora studije, dr. Moritz Herle, kaže:

"Iz opsežne analize uspjeli smo prepoznati obrasce ponašanja u prehrani u ranoj dobi koji mogu biti potencijalni pokazatelji poremećaja prehrane kasnije."

I dodaje da:

"Naši rezultati sugeriraju da su djeca koja jedu pretjerano uporno izložena većem riziku od najezde u adolescenciji."

Tim je to također otkrio Jelo malo tijekom djetinjstva bilo je povezano s povećanjem od 6% (s 2 na 8%) s rizikom od anoreksije kod adolescenata, ali samo kod djevojčica. Rizik kod djece koja su bila "loši jedci" dosegao je samo 2%.

Doktorica Nadia MicaliLa, još jedna od autorica istraživanja, to objašnjava "Naša studija pomaže nam da shvatimo tko može biti u riziku od poremećaja prehrane i proširuje ono što znamo iz prethodnih studija."

"Poremećaji prehrane vrlo su složeni i na njih utječu interakcije bioloških, bihevioralnih i okolišnih čimbenika. Ova studija pomaže identificirati neke od mehanizama za njihovo modificiranje."

U beba i više Glavni poremećaji prehrane u adolescenciji: signali koji bi trebali upozoriti na njih

Dr. Agnes Ayton, predsjednica poremećaja prehrane Kraljevskog koledža psihijatara, ističe glavno postignuće ove longitudinalne analize:

"Ovo istraživanje pokazuje da rana identifikacija i intervencija usmjerena na poremećaje prehrane u djetinjstvu mogu smanjiti budući rizik poremećaja prehrane."

Iako je tako, stručnjak kaže "potrebna su dalja istraživanja kako bi se otkrili biološki, bihevioralni i okolišni čimbenici rizika", s ciljem poboljšanja zdravstvenih ishoda djece i adolescenata.

Fotografije | Istockphoto

Video: Svako peto dijete u BiH gojazno, zabrinjavajući trend porasta pretilih (Svibanj 2024).