Glavni poremećaji jezika, govora ili glasa: kako ih prepoznati i kada ići do logopeda?

Jučer, 6. ožujka, obilježen je Europski dan govorne terapije, datum koji ima za cilj informirati i senzibilizirati javne institucije i društvo o važnost poremećaja komunikacije, kako utječu na pacijentovo zdravlje i kako logopedi mogu pomoći.

I u ovom slučaju, kao i u svemu, the otkrivanje i rano liječenje su neophodni kako biste u najkraćem mogućem roku riješili problem. Ali, biste li znali koji znakovi mogu ukazivati ​​na to da vaše dijete treba pomoć logopeda? Kažemo vam!

Kakav je rad logopeda?

Prvo što bismo trebali znati prije analize signala koji mogu ukazivati ​​na potrebu odlaska logopedu je upravo ono što je logoped i kakva je uloga.

Logoped je profesionalac koji se bavi dijagnosticiranjem i liječenjem poremećaja koji imaju veze sa govorom, glasom, sluhom, jezikom (usmenim i pismenim) i povezanim oralnim funkcijama, poput disanja, žvakanja i gutanje.

Njegovo brzo djelovanje omogućava rješavanje najčešćih problema bez velikih poteškoća, otuda je važno savjetovanje s bilo kakvom sumnjom ili promjenom koje smo vidjeli u razvoju jezika našeg djeteta.

Koji su glavni poremećaji komunikacije?

Ove godine Europski dan govorne terapije bio je fokusiran na komunikacijske probleme zbog stečenih oštećenja mozga. I to je da u nekim prilikama, promjene jezika dolaze od cerebralnih oštećenja, oštećenja sluha, motoričkih nedostataka ili problema u kognitivnom razvoju. U tim će se slučajevima logopedsko liječenje provoditi zajedno s drugim zdravstvenim radnicima.

Ali u ostalim slučajevima, problemi nastaju tijekom usvajanja jezika i očituju se u ranim školskim fazama, A ako se ti poremećaji ne liječe ispravno i rano, osim socijalnih problema koji mogu prouzročiti djetetov svakodnevni život, mogu se pojaviti i drugi problemi učenja.

Glavni poremećaji u komunikaciji koji se javljaju u dječjoj fazi su:

Poremećaji u govoru

To je najčešće najčešća potrošnja: zabrinuti roditelji jer njihovo dijete ne govori dobro, muca, ne artikulira pravilno ili ne izgovara određene zvukove.

To bi bio slučaj na primjer, dislalija koja se javlja kod male djece prije dobi od četiri ili pet godina i utječe na izgovor određenih zvukova ili fonema, Vrlo je česta u suglasnicima kao što su "r", "rr", "s" ili "l", mada se javlja i u slogovima.

Dysglossia je vrsta dislalije koju daje abnormalnosti ili nepravilnosti govornih organa (usne, čeljusti, jezik, nepce, usta), koji sprječavaju pravilno artikulaciju fonema.

Drugi čest problem vezan za govor je mucanje, koje utječe na tečnost govora a karakterizira ga produljenje slogova ili njihovo često ponavljanje, mijenjanje ritma jezika. U nekim se slučajevima može pojaviti u maloj djeci i nestati spontano, ali u drugima to zahtijeva pažnju profesionalca.

Poremećaji u vezi s jezikom

Ove vrste poremećaja mogu se kretati od jednostavnog kašnjenja jezika, do određenog odlaganja jezika, selektivnog mutizma, disfazije ili afazije.

Ponekad se radi o djeci koja treba dugo vremena da počnemo govoritir. koji imaju poteškoće u razgovoru u skladu s godinama, proširuju svoj vokabular, slažu riječi ili se slažu o različitim elementima koji čine rečenicu.

Poremećaji čitanja

Ovi poremećaji nastaju kada mozak različito obrađuje jezik, utječući na način pisanja, čitanja ili razumijevanja najosnovnije matematike, uzrokujući probleme poput disleksije, disgrafije, diskalkulije ili disortografije.

Najčešći poremećaj je dileksija prema Madridskom fakultetu govornih terapeuta utječe na 700.000 školaraca, iako se procjenjuje da postoji mnogo slučajeva koji nisu dijagnosticirani. Ovaj poremećaj, koji stoji iza četiri od šest slučajeva neuspjeha u školi, karakteriziran je time da dijete zbunjuje slova, riječi ili sloge.

Poremećaji u vezi s glasom

Ove vrste problema utječu na ton, tembre ili intenzitet glasa, Ponekad je to zbog organske lezije glasnica, ali u drugima je zlouporaba glasa zbog pretjeranog vikanja ili određenih problema okoline.

To bi bio slučaj disfonije (popularno poznate kao "afonija" ili "promuklost") ili rezonantnih poremećaja, poput hiponazalnosti i hipernazalnosti.

Poremećaji gutanja

Poremećaji atipičnog gutanja u djetinjstvu uzrokuju disfagiju poteškoće s gutanjem hrane, tako da prilikom gutanja ove "idite negdje drugo", uzrokujući aspiraciju ili gušenje.

U nekim slučajevima ovi su problemi, primjerice, pogrešan položaj jezika ili nedostatak sile na usnama, a logoped može intervenirati da ga riješi.

Koji bi nas znakovi trebali upozoriti?

Postoji nekoliko znakova vezanih uz jezik, govor ili glas koji nas mogu upozoriti i da bismo se trebali što prije posavjetovati sa stručnjakom, iako, iako u nekim slučajevima, to može biti putnički problemi koji imaju tendenciju da se spontano riješe S vremenom će drugima možda trebati specijalizirana intervencija.

  • Prvi mjeseci života: Naše dijete je posebno tiho ili ne kuka. Ni nasmiješi se, niti nas slijedi svojim očima.

  • Između šest i osam mjeseci života: Naše dijete ne reagira na zvukove oko sebe, ne predstavlja vokalne igre ili ne predstavlja jasan odgovor na ljudski glas. Ni on ne pokazuje interes za praćenje igre.

  • Između 12 i 24 mjeseca: Tijekom prve godine života prve riječi izgledaju smisleno i namjerno. Svakodnevne su i jednostavne riječi sastavljene od dva sloga.

Svako dijete ima svoj ritam kada je riječ o usvajanju jezika, ali ako oko dvije godine dijete još uvijek ne izusti ni riječ, trebali bismo se posavjetovati sa stručnjakom.

  • Sa 24 mjeseca: Dijete ne izgovara jednostavne izraze sastavljene od dva elementa i zlostavlja mimikriju i geste da bi se izrazio.

  • U tri godine: Teško nam je razumjeti ga kako govori, bilo zato što emitira foneme (umjesto da kaže "cipela", na primjer, kaže "apato"), ili zato što ih zamjenjuje (na primjer "tero", umjesto "želim").

  • Između četiri i šest godina: Jednom kada je naš sin stekao jezik, neki alarmni signali mogli bi biti djetinjasti govor, vrlo smanjeni vokabular, slaba tečnost njegova verbalnog izraza, telegrafske fraze (bez odsutnosti članaka i zamjenica), nerazumljive riječi, mucanje, prepreke kada se izražavate, loše izgovarate, odbijate ili imate značajne poteškoće u pisanju ili čitanju (kada biste to već trebali učiniti) ...

Ostali znakovi koje bismo također trebali uzeti u obzir su drastične promjene glasa, disanje otvorenih usta, promuklost ili česta afonija ili selektivni mutizam.

Prije bilo kojeg od ovih znakova ili sumnji koji se mogu pojaviti u fazi stjecanja i razvoja jezika naše djece, najbolje je što prije konzultirati pedijatra kako bi se procijenila moguća rana intervencija logopeda.

  • Fotografije IStock

  • Kod beba i više poremećaja govora, govorna terapija: puno više od "rr", logopedske, jezične smetnje

Video: PSIHOLOGIJA ZLA I LAŽI! Prof. dr Mihajlović (Svibanj 2024).