Prednosti dojenja su bezbrojne i logične, ako uzmemo u obzir da je to hrana koja proizlazi iz tisuće godina evolucije. Specifičnost majčinog mlijeka je takva da odgovara potrebama novorođenčadi na isti način kao što ključ odgovara njenoj bravi.
Jedna od prednosti koja je već komentirana u drugim vremenima i koja se vraća u prvi plan je ta što to govori Dojenje pomaže u sprječavanju razvoja mentalnih problemaili, što je isto, pomaže u održavanju uravnoteženijeg mentalnog zdravlja od beba koje ga ne uzimaju.
Ova izjava dolazi iz studije provedene na Telethon Institutu za istraživanje zdravlja djeteta u Australiji, gdje su pratili grupu djece od rođenja do 14. godine.
Koliko je djece sudjelovalo
Istraga, koju je vodila Wendy Oddy, započela je 1989. godine, kada je kontaktirano 2900 žena koje su bile u trudnoći između 16 i 20 tjedana.
Studija je na kraju imala 2.366 sudionika i uzela je u obzir koje su mlijeko popili i koliko dugo je dojenje trajalo (više ili manje od šest mjeseci). Nakon toga djeci su proveli bihevioralne i psihopatološke upitnike kada su bila jedno, dvoje, tri, pet, osam, deset i četrnaest.
Ostali čimbenici koji su uzeti u obzir
Dojenje ili odsutnost nije jedini faktor koji može izmijeniti ili uravnotežiti mentalno zdravlje djece. Zato, kada se raspravlja o ovakvim studijama, obično mislimo na "Manolito", sina "Luisa", pekara, koji je uzimao tit do dvije godine i ima ozbiljnih problema u ponašanju ili "Pedro", moj nećak, koji Nikada nije iskušao kap majčinog mlijeka i savršen je primjer zdravog, razumnog, poštovanog i uravnoteženog djeteta.
Primjere poput ovih svi znamo i bez problema možemo navesti slučajeve koji govore suprotno ovoj studiji i slučajeve koji potvrđuju rezultate, ali moramo uzeti u obzir da ono što je objašnjeno ovim studijama je trend u sličnim uvjetima stoga su u okviru 2366 sudionika uzeti u obzir i drugi čimbenici koji bi mogli pomoći neravnoteži mentalnog zdravlja djece.
Ti čimbenici bili su dob majke pri rođenju, obrazovna razina, obiteljska struktura, razina stresa kod kuće, težina i visina djeteta pri rođenju te prisutnost ili odsutnost postporođajne depresije.
Rezultati
Rezultati studije, objavljene u 'Journal of Pediatrics', su sljedeći:
11% od 2.366 djece nikada nije dojilo. 19% je to činilo manje od tri mjeseca, a još 19% je pilo majčino mlijeko tri do šest mjeseci. 28% je pilo majčino mlijeko između šest i dvanaest mjeseci, a 24% je trebalo godinu dana ili više.
Podaci to otkrivaju dojenje manje od šest mjeseci povezano je s porastom bolesti mentalnog zdravlja od djetinjstva do adolescencije.
To se događa kako u internalizacijskim (depresija, anksioznost ...) tako i eksternalizirajućim (bihevioralnim, antisocijalnim ili poremećajima ličnosti ...) poremećajima, kao i u problemima u ponašanju, a razlika se zadržava i nakon uzimanja u obzir socijalnih, obiteljskih, ekonomskih čimbenika i psihološki, kao i za značajne probleme u ponašanju ... A ta se udruga ustraje i nakon što se u prvim godinama života uzmu u obzir socijalni, obiteljski, ekonomski i psihološki čimbenici ", pojašnjava studija.
Prema istraživačima, razloga zbog kojih se to događa može biti nekoliko. S jedne strane to misle kontakt s majkom tijekom dojenja može pogodovati razvoju neuroendokrinih aspekata potreban za odgovor na stres.
S druge strane, vjeruje se da je prisutnost masne kiseline i bioaktivne komponente u majčinom mlijeku mogli bi pomoći u sprečavanju spomenutih psiholoških poremećaja.
Wendy Oddy, govoreći o ovoj drugoj hipotezi, komentira komponente majčinog mlijeka:
Bitni su za razvoj i utječu na reakciju na stres. Dakle, hormon leptin ga smanjuje svojim djelovanjem u hipokampusu, hipotalamusu, hipofizi i nadbubrežnoj žlijezdi, dok umjetno mlijeko ima depresivan učinak na djetetovo ponašanje.
Autori studije potiču razvoj programa koji potiču majke na produženje dojenja "kako bi koristili mentalnom zdravlju svoje djece".
