Kao što ćete svi znati, majčino mlijeko je najbolja hrana koju beba može primitiA, zapravo, dojenje je najlogičniji način da se nahrani, ako uzmemo u obzir da je dojka specifično mlijeko za ljudske bebe i da je, uz to, specifično mlijeko svake majke za njezino dijete. To je zato što, između ostalog, pomaže bebi da se pravilno razvija nakon što se rodi i da nastavi primati obranu.
Majčino mlijeko pomaže dojenim bebama da malo više razviju svoju inteligenciju nego ako ne doje, mada se to često smatra kontroverznim (a često je i bolno za one koji ne doje), iako postoje i drugi faktori koji utječu na inteligenciju puno više od dojenjakao ekonomsko i socijalno okruženjena primjer.
Jesu li dojena djeca pametnija?
Sigurno ste u više navrata čuli ovu frazu kao obranu dojenja: dojena djeca su pametnija, Pa, ako svu dojenu djecu odvedemo na jednu stranu, a svu nekršćenu djecu na drugu, i napravimo studiju, moguće je da se može pokazati da je prosjek testova inteligencije malo viši kod djece dojena. Ali to ne znači da je dojeno dijete pametnije od djece koja ne doji, jer to nije istina.
Drugim riječima: ima mnogo djece koja nikada nisu probala majčino mlijeko koja su pametnija od mnoge dojene djece, A razlog je isti što dolazim objašnjavati u postu: inteligencija ovisi o mnogim drugim stvarima, osim o mlijeku koje dijete uzima u trenutku rođenja.
Ali u svakom slučaju, da vidimo što dokazi govore o majčinom mlijeku i inteligenciji:
- Pregledom istraživanja provedenih 2015., koje su analizirale sve studije koje su istraživale odnos majčinog mlijeka i inteligencije, zaključile su da dojena djeca imaju 2,62 do 3,44 boda više od IQ-a nego ne dojena.
- Drugi pregled studija objavljen ove godine 2017. sugerira da na nedonoščad dojenje ima učinke tijekom djetinjstva, pa čak i adolescencije, s time da vrijeme dojenja i količina primljenog majčinog mlijeka predstavljaju važan faktor: što više vremena i količine, to je veći učinak.
I što to znači? Pa, ono što sam već rekao gore: dojeno dijete je malo pametnije nego da nije dojeno, ali nije nužno i pametnije od djece koja ne doji. Ma daj, ja jedva sam uzeo titu, Bila bih malo pametnija da me majka duže dojila, Što bi me razlikovalo? Pa ne znam, ali vjerojatno bi razlika bila prilično zanemarljiva, ako govorimo o 2 do 3 boda intelektualnog kvocijenta.
Kako okolina djeteta utječe na inteligenciju
Vrlo je dobro da kao društvo koje zagovaramo promicanje i obranu dojenja beba i žena tako da svaka žena koja želi dojiti može to raditi onako kako želi i kada želi, bez vrijednosnih prosudbi ili pritisaka; ali to ne znači da kao društvo, a posebno vlade, moraju osigurati i druge stvari, poput uvjeta u kojima mnoga djeca rastu i razvijaju se.
A činjenica je da dječja inteligencija u velikoj mjeri određuje mjesto na kojem se rađaju ili što je isto, za obitelj u kojoj su rođeni.
Ovaj grafikon, koji je dio studije koju smo prije spomenuli, jasno pokazuje. Ako pogledate, to nam govori kakav je intelektualni kvocijent (IQ) odraslih na osnovu vremena dojenja. Što više mjeseci osoba uzme dojku, to je veći intelektualni kvocijent (vidi graf s lijeva na desno).
Dakle, što se događa ako grafikon pogledamo odozgo prema dolje? Vidimo zeleni romb (djeca obitelji koje naplaćuju manje), plavi kvadrat (djeca obitelji koje naplaćuju malo više) i ružičasti trokut (djeca obitelji koje naplaćuju više). Stoga vidimo da je razlika u intelektualnom kvocijentu ispitanih predmeta bila je mnogo veća kada smo uspoređivali roditeljske plaće, što se uspoređuje s tipom dojenja.
Ako je razlika između dojene i ne dojene oko 2-3 boda, razlika između onih koji naplaćuju više i onih koji naplaćuju manje postaje do 13 bodova.
Stoga, ako usporedimo dijete koje ne doji, rođeno u obitelji visokog ekonomskog i socijalnog okruženja, s djetetom koje doji 12 mjeseci u obitelji s manje plaće, razlika u intelektualnom kvocijentu je od oko 10-11 bodova u korist bebe koja uzima bočicu.
A ako usporedimo istu bebu koja ne doji rođenu u obitelji s visokim plaćama s onom koja je, također iz istog okruženja? Pa, razlika je oko 5-6 bodova. Što ako su njih dvojica iz obitelji s nižim plaćama? Otprilike 3 boda.
Završni
Možda se pitate kamo sve to vodi. Zamišljam da će svi izvući svoje zaključke. Samo želim doći do one točke kada se majka i / ili otac brinu da njihovo dijete nije dojeno i kažu im da će biti manje inteligentni ili manje inteligentni, da se relativiziraju i da im bude jasno da će to biti okoliš je mnogo važniji, u tom smislu, mlijeko koje pijete po rođenju.
Ako možete dojiti, savršeno; ako ne može, razlika će biti vrlo mala i uvijek se može ublažiti ili smanjiti odgovarajućim podražajima i zdravom i uravnoteženom prehranom. Zato je vrlo dobro da dojenje i dalje promiče i da profesionalci budu obučeni za pomoć ženama koje žele dojiti, ali borba za osiguravanjem da se žene ne bi zanemarile nema siromašne djece, Nisu oni krivi što su se rodili u neravnopravnom svijetu.
Fotografije | Istockphoto
U beba i više | Djeca koja piju umjetno mlijeko imaju lošiji razvoj mozga od onih koji piju majčino mlijeko. Zašto se dojenje preporučuje do dvije godine ili više, dojenje pogoduje dugoročnom kognitivnom razvoju
