Kawasaki sindrom, poznat i kao ganglionski mukokutani sindrom, je akutni multisistemski vaskulitis, jedna je od glavnih patologija koja uzrokuje srčane bolesti stečene u djetinjstvu.
Uzrok ove bolesti koja pogađa gotovo isključivo dječju populaciju, nepoznat je, prvi put je dijagnosticiran 1967. u Japanu dr. Tomisaku Kawasaki. Smatralo se da ovaj sindrom pogađa samo azijsku djecu, ali u SAD-u i Europi je sve veća učestalost, a smrtnost je manja od 1%.
80% djece zahvaćene Kawasakijevim sindromom mlađe je od 5 godina, čini se da je od 8. godine teško patiti. Nije nasljedna ili zarazna bolest, pa nije uobičajeno da boluje više od jednog člana obitelji. Za njegovu dijagnozu prvo moramo isključiti druge moguće bolesti koje izazivaju slične simptome, a zatim procijeniti šest specifičnih dijagnostičkih kriterija koje Odbor za istraživanje SK u Japanu mora ispuniti, od kojih pet za dijagnozu bolesti.
Glavni simptomi ove patologije su produljena groznica (više od 5 dana), iritacija i crvenilo očiju, upala čvorova na vratu, iritacija i upala grla, usta i usnica, osip i upala ruku i nogu.
SK utječe na srce i koronarne arterije, te slabe i može se stvoriti ugrušak ometajući prolazak krvi ili aneurizme, abnormalno širenje arterije što može uzrokovati njezino puknuće.
Na srce može utjecati uzrokujući upalu srčanog mišića ili perikardija, membrane koja okružuje srce i štiti ga, također može propasti bilo koji od srčanih zalistaka ili pretrpjeti promjenu srčanog ritma.
Liječenje je potrebno, obično aspirinom i gamaglobulinom koji će ublažiti simptome i ozljede. Nakon što bolest prestane, potrebno je provesti medicinski nadzor radi kontrole zdravlja srca.
