Znanstvenici sa Sveučilišta McGill i Dječje bolnice grada Zagreba Montreal Objavili su u "Arhivu opće psihijatrije" najveću studiju ikad provedenu na vezi između dojenja i kognitivnog razvoja.
A rezultati su to dojenje povisiti intelektualni kvocijent djece i poboljšava njihov akademski učinak.
Prethodne studije koje smo ovdje već pokazali ukazivale su na bolji razvoj mozga i koristi inteligencije dojenih beba, ali stručnjaci su pokušavali utvrditi razlikuje li to zbog dojenja ili majki koje doje dijete od majki koje doje dijete. ,
Kako bi otklonili ovu zbrku, podijelili su se 14.000 beba iz Biolorrusia u dvije slučajne skupine, bez obzira na karakteristike njihovih majki. U jednoj su skupini potaknuli i podržavali produljeno i ekskluzivno dojenje. Majke druge djece nisu dobile poseban poticaj.
Šest i pol godina kasnije izmjerene su razlike između dvije skupine s testovima intelektualnog kvocijenta i kvalifikacija njihovih nastavnika u predmetima kao što su čitanje, pisanje ili matematika. Rezultati obaju polja bili su mnogo veći kod djece iz skupine u kojoj se promiče dojenje.
Koji je stvarni razlog ove razlike?
Autori ističu da majčino mlijeko ima ekskluzivni sastav u kojem je dugolančane masne kiseline i komponenta poznata kao inzulinski faktor rasta I, koja bi mogla biti odgovorna za kognitivne razlike, ali oni to ne potvrđuju. Oni također razmatraju i druge mogućnosti poput majke koja više komunicira s djetetom i više razgovara s njom.
Iako to ne spominju, ne smijemo zaboraviti da se tijekom dojenja mozak izlučuje oksitocin koji je hormon ljubavi i pogoduje većoj stisci djeteta, što bi moglo opravdati i veći fizički kontakt, osim očitog dodira kože-kože.
Naravno, studija ima fini otisak: rezultati se dobivaju samo uz ekskluzivno dojenje (ne miješano) i produžiti, iako ne spominju koliko im je mjeseci.
A pitanje je: tko to danas radi? Prema podacima iz Katalonije, ali ekstrapoliranim u cijelu Španjolsku i neke zemlje, iako 81% rođenih napušta bolnicu s dojenjem, u 3 mjeseca održavaju 62%, u 6 mjeseci 30%, u godini 11 % i u 2 godine to WHO preporučuje (barem zato što je kapa kada majka i dijete žele) imamo graničnu cifru od 2% (u to nisam siguran).
Odnosno, u Španjolskoj bismo imali samo 11% pametnije djece, ali još mnogo toga u Norveškoj ili zemljama s većom učestalošću produženog dojenja? Što to društveno podrazumijeva?
Kako je komentirao međunarodni stručnjak za dojenje IBCLC, razlika u intelektualnom kvocijentu u zdravog djeteta teško se može uočiti (ne uočljivo), ali u djece s problemima to znači bolju kvalitetu života, To su slučajevi nedonoščadi za koje dojenje nije ćud, već lijek i čisto zlato, i bebe s Downovim sindromom koji dobiju do 7 više bodova inteligencije ako doje, a to podrazumijeva jasnu korist.
Iz ove studije izvlačim 4 zaključka:
- Jasno je da je ljudsko mlijeko bolje za mozak i ljudsko tijelo od umjetnog mlijeka životinje koja ima više tjelesne zapremine, ali manje mozga
- Već znamo iz dokumentacije o Punsetu i drugih istraga da dodir kože s kožom Također pogoduje neuronskim vezama. Majke koje dojimo imaju prednost ovdje, ali majke u bocama mogu fuziju živjeti na isti način
- Problem nije toliko (ili ne samo) u bočici, nego u NEMOGUĆNOSTI i to je velika tragedija trenutnog odgoja, a samim tim i društva
- Ključni odraz bio bi što se događa s svim bebama koje nisu dojene niti odgajane njihove majke / dojilje, već provode duge sate u dnevnim centrima. To bi trebalo dubinski analizirati političari koji nude vrtiće na 0 mjeseci kao jedinu alternativu roditeljstvu, suprotno onome što se događa u nordijskim zemljama
Nadamo se da, umjesto da troše toliko novca na studije koje pokazuju očigledno, troše ga i na obuku zdravstvenih radnika i druge mjere tako da toliko žena koje žele i pokušaju dojiti ne moraju bacati ručnik s patnjom i krivnjom zbog nedostatak pomoći i podrške kada se pojave problemi (pukotine, mastitis, gubitak težine, itd.), i naravno ulažu u produženi i plaćeni porodiljni dopust.
Teorija je u redu, ali praksa više. I prestanite se suočavati s nekim majkama i drugima jer sreća naše djece nije 5 bodova prema gore ili dolje, već je to što nam pružaju mogućnosti da uzdignemo obitelj s vremenom i prisutnošću.
Da sam jedna od bjeloruskih majki iz grupe s bocama u kojoj mi nisu pomogle i ohrabrile su me (unaprijed znajući rezultate), a sad mi kažu da je moj sin manje inteligentan, pokrenuo bih tužbu protiv njih!
