Utjecaj krize eura pogoršava situaciju mladih koji zahtijevaju zaposlenje

Međunarodna organizacija rada predviđa pad stope nezaposlenosti mladih tijekom sljedećih nekoliko godina, no to će se dogoditi samo u razvijenim ekonomijama.

Iako uzrok (u najvećem dijelu) nije u poboljšanjima potonjeg tržišta rada, ali radije na činjenicu da je veliki broj mladih ljudi prestao tražiti posao, Ovi obeshrabreni mladi ljudi ne ubrajaju se u nezaposlene.

Treba napomenuti da, iako nove prognoze pokazuju postupno smanjenje stope nezaposlenosti mladih u razvijenim gospodarstvima: sa 17,5 posto ove godine na 15,6 posto u 2017. godini, Ova je brojka mnogo veća od stope od 12,5 posto zabilježene 2007. godine, prije početka krize, Očekivano smanjenje nezaposlenosti mladih u regiji razvijenih gospodarstava neće biti dovoljno za smanjenje globalne stope, pa će tako u 2017. godini globalna nezaposlenost mladih iznositi 12,9 posto.

Ova tablica prikazuje prognoze u oscilaciji postotka nezaposlenosti mladih po regijama Planeta, Otkrivamo kako će na ekonomije istočne Azije i Latinske Amerike utjecati i pad izvoza u napredna gospodarstva, odnosno da će u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku stope ostati iznad 25 posto u narednih nekoliko godina.

Mladi radnici trebaju potporu

Čak i u zemljama koje bilježe prve znakove oporavka posla i u kojima se pojavljuju nove mogućnosti zapošljavanja, mnogi mladi nezaposleni imaju poteškoće u pronalaženju posla.

To rezultira obeshrabrivanjem i povećanjem stope „ni-ni“ (oni ne rade, ne studiraju ili ne podučavaju) među mladima, objasnio je Ekkehard Ernst, voditelj ILO-ove jedinice za trendove zapošljavanja

Sustavi koji nude jamstva za posao i daju značaj obuci mogli bi pomoći ljudima koji traže posao da se uklone s ulice i integriraju ih u korisnim aktivnostima, pružajući na taj način zaštitu od budućih ekonomskih kriza. Prema dokumentu koji je stručnjak pripremio, „ove vrste garancija za mlade mogu imati vrlo ograničene troškove: manje od 0,5 posto BDP-a u europskim zemljama”.

U doba pritiska na javne financije, to se može shvatiti kao još jedan težak teret, ali bit će niži od dodatnih troškova koje mladi stvaraju kada su dugo nezaposleni, pored toga što sve više gubi kontakt sa tržištem rada.

Ne bi li bilo vrijeme za akciju?

Na svojoj godišnjoj konferenciji u lipnju 2012. godine, ILO je usvojio Rezoluciju u korist trenutne, obnovljene i posebne akcije usmjerene na rješavanje krize nezaposlenosti mladih.

Rezolucijom se predlaže a set provjerenih i dokazanih mjera u pet područja: makroekonomske politike, zapošljivost, politike tržišta rada, razvoj omladinskog poduzetništva i prava, Naglašava potrebu za ravnotežom, koherentnošću i komplementarnošću između političkih mjera.

Vlade i socijalni partneri su pozvani da:

  • Favorite rast s visokim koeficijentom zaposlenosti stvaranje pristojnog rada kroz makroekonomske politike, zapošljivost, politike tržišta rada i prava mladih te jamče financijsku i proračunsku održivost.

  • Promocija makroekonomske politike i fiskalni poticaji koji podržavaju zapošljavanje, ojačati agregatnu potražnju, poboljšati pristup financiranju i povećati produktivna ulaganja, uzimajući u obzir različite ekonomske situacije zemalja.

  • usvojiti posebne i fiskalno održive mjere, kao što su anticikličke politike i intervencije koje potiču potražnju, javni programi zapošljavanja, jamstveni sustavi za mlade, infrastrukturni programi s visokim koeficijentom subvencije za rad, plaće i osposobljavanje i druge intervencije u korist zapošljavanja mladih. Takvi programi trebaju jamčiti jednak tretman mladih radnika.

Vrijednost napora, produktivni mentalitet i sposobnost prilagođavanja mogu pomoći našim mladima, ali za prevazilaženje obeshrabrenja njima se mora ponuditi društveno-ekonomski okvir s pozitivnom vizijom budućnosti.