Ne postoje dokazi da carski rez uzrokuje autizam ili ADHD

Novo istraživanje temeljeno na kombinaciji podataka s 20 milijuna rođenih otkrilo je da je carski rez povezan s poremećajem spektra autizma (autizam) i poremećajem hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje (ADHD).

Međutim, Studija ne ukazuje da porođaj carskim rezom uzrokuje autizam ili ADHD, Istinu je mnogo teže dešifrirati i ona služi da ilustrira da povezanost ne podrazumijeva uzročno-posljedičnu vezu.

U čemu se sastoje ti poremećaji?

Autizam i ADHD su ono što znamo kao neurorazvojni poremećaji koji uključuju jasne razlike u razvoju ponašanja ljudi, što navodno nastaje zbog razlika u mozgu.

U slučaju autizma, razlike u ponašanju javljaju se u dijelu mozga koji je prvenstveno odgovoran za društveni i komunikacijski razvoj. U slučaju ADHD-a, ove razlike utječu na sposobnost kontrole i usmjeravanja pažnje.

oglašavanje U djece i više U Španjolskoj se prakticira 25% C-odjeljenja, dvostruko više nego što preporučuje WHO

Točni razlozi zbog kojih se mozak razvija drugačije nisu potpuno jasni. Kroz studije na braći blizancima možemo razumjeti ulogu genetike i utjecaja okoliša u specifičnim osobinama i zahvaljujući ovoj vrsti studija znamo da i autizam i poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pozornosti imaju važno genetsko opterećenje.

Međutim, i ove su studije to pokazale postoje utjecaji okoline, poput bakterijskih ili virusnih infekcija tijekom trudnoće, koje su vjerojatno rezultat interakcije s genetskom konfiguracijom.

U djece i više Nova studija otkriva da bi se način rođenja i kognitivni razvoj mogli povezati

Koji su rezultati ovog istraživanja?

Veza između nekih poroda carskim rezom i autizma poznata je gotovo dva desetljeća, iako je bilo koji odnos s ADHD-om manje istražen i potrebno je više studija u ovom polju.

Studija koju smo danas analizirali, objavljena u znanstvenom časopisu JAMA Network Open, objedinjuje sve dosadašnje studije u jednoj analizi. Ova metaanaliza omogućila je istraživačima da utvrde u kojoj mjeri postoji veza između porođaja carskim rezom, autizma i hiperaktivnosti poremećaja pažnje.

U beba i više Vrijeme između trudnoće moglo bi utjecati na vjerojatnost patnje od autizma

U ovom slučaju uključena je i meta-analiza više od 20 milijuna pojedinaca te je zaključeno da je kod djece rođenih carskim rezom vjerojatnije da će im biti dijagnosticiran autizam ili ADHD tijekom ranih godina djetinjstva.

Iako ove udruge imaju solidnu znanstvenu razinu, imaju malu težinu. Djeca rođena carskim rezom imala su 1,33 veću vjerojatnost da će im biti dijagnosticiran autizam i 1,17 vjerojatnije da će im biti dijagnosticiran ADHD.

Ako uzmemo u obzir da je prevalencija ovih bolesti već prilično niska (oko 1% u slučaju autizma i 7% za ADHD), ovo povećanje vjerojatnosti nije značajno. U slučaju autizma, ovo povećanje mogućnosti nije relevantno i ne zahtijeva promjenu trenutnih kliničkih praksi.

Ova povezanost bila je slična u slučaju djece rođene i izbornim i hitnim carskim rezom.

Što sve to znači?

Problem ove vrste nalaza je taj Vrlo je primamljivo donositi zaključke između jednog čimbenika (carski rez) i drugog (autizam ili ADHD), Za razliku od drugih područja znanja, zaključci su lako razumljivi, a implikacije su očigledne.

Ali ova jednostavnost obmanjuje i govori nam više o našoj želji da dobijemo jednostavne odgovore, nego o istini znanosti.

Studije uključene u ovu metaanalizu koristile su granu znanosti poznatu kao epidemiologija koja proučava koliko često se bolesti i poremećaji javljaju u različitim skupinama ljudi, kao i njihove uzroke te kako ih spriječiti ili upravljati njima.

Epidemiološke studije analiziraju veliki broj populacije kako bi utvrdile trendove u rezultatima koji ukazuju na mogućnost da se neki faktor podudara s određenim poremećajem u većoj mjeri na koji bi odgovarao nasumično.

U ovom slučaju postoji opažanje da su ljudi s autizmom ili s ADHD-om vjerojatnije da će se roditi carskim rezom nego što bismo normalno očekivali.

Ali ova vrsta epidemiološkog ispitivanja nije u stanju utvrditi da li jedan faktor (carski rez) uzrokuje drugi (ADHD ili autizam).

Dva su glavna razloga:

Prvo, ne možemo isključiti postojanje trećeg čimbenika To utječe na to udruživanje. Na primjer, znamo da su porođaji carskog reza češći kod pretilih i starijih trudnica, kao i kod onih s poviješću imunoloških bolesti poput astme.

Svi su ti čimbenici također povezani s povećanom šansom da rode dijete s autizmom i posve je moguće (neki bi rekli čak i vjerojatni) da ti faktori zapravo ukazuju na vezu između porođaja carskim rezom i neurorazvojnih poremećaja.

Drugi razlog je taj što ova vrsta epidemiološke studije nije u stanju pružiti ono što znanstvenici nazivaju "mehanizmom": to jest biološko objašnjenje kako bi se utvrdilo zašto takva povezanost postoji.

Proučavanje mehanizma na ovom polju moglo bi biti ispitivanje bioloških razlika u novorođenčadi, bilo da su rođene prirodno ili carskim rezom, te da bismo razumjeli način na koji te razlike mogu značiti razvoj netipičnog ponašanja.

Jednostavno nemajući skup čvrstih dokaza iz ove vrste studija ne postoji znanstvena osnova za zaključak da postoji uzročna veza između carskog reza i neurorazvojnih poremećaja.

Koje zaključke bismo trebali izvući iz ove studije?

Ova studija nam pruža dobru osnovu za zaključak da postoji statistička veza između porođaja carskim rezom s jedne strane i poremećaja hiperaktivnosti i autizma s druge strane. Ali to je sve.

Još uvijek ne znamo zašto ta veza postoji, ali gotovo je sigurno da samo porođaj carskim rezom ne doprinosi djetetovim šansama za razvoj autizma ili ADHD-a.

Suprotno tome, drugi faktori trudnoće vjerojatno će imati ulogu u ovoj uzročno-posljedičnoj vezi, kao i genetski čimbenici koji mogu utjecati na utjecaj okoline tijekom trudnoće koji doprinose razvoju mozga.

Autor: Andrew Whitehouse, Bennett katedra za autizam, Telethon Kids Institute, University of Western Australia

Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Razgovor. Izvorni članak možete pročitati ovdje.

Preveo Silvestre Urbón

Fotografije | iStochphoto

Video: ZAPANJUJUĆI DOKAZI O POSTOJANJU TVORCA Prof. dr Mihajlović (Svibanj 2024).